Koji su gradovi-prijatelji hrvatskih gradova? Prednjače jedan europski velegrad i gradić u BiH

Veći i veliki gradovi, shodno svojoj veličini i značenju, u pravilu su prijatelji s gradovima otprilike iste veličine i značaja. Neovisno o tome, neki su sklopili prijateljstva na temelju nekih specifičnih kulturnih ili povijesnih veza.

Osim izraza grad-prijatelj ili prijateljski grad, koristi se i izraz bratski grad ili grad-pobratim. Ideja bratimljenja gradova začeta je u Europi nakon Drugog svjetskog rata kako bi se potaknulo povezivanje gradova iz različitih država radi uspostave povjerenja i razumijevanja te osnaživanja suradnje.

Bratimljenja počela nakon Drugog svjetskog rata

Na mrežnim stranicama Grada Pule, koji je zbratimljen s osam gradova, navodi se kako je u drugoj polovici 20. stoljeća bratimljenje gradova postalo jedan od temeljnih načina povezivanja građana, a Vijeće europskih općina i regija je 1951. godine ugradilo bratimljenje gradova u svoje temeljne osnivačke ciljeve.

"Vid bratimljenja je takav način nesebične ljudske suradnje koji se pokazalo da pomaže posebno u osjetljivim i teškim situacijama (ratovi, prirodne katastrofe) kada bratimljeni gradovi nesebično pomažu gradovima prijateljima iz različitih europskih i svjetskih država", piše ondje.

Split je prvi sklapao prijateljstva

Prema podacima sa službenih stranica najvećih hrvatskih gradova, Split je prvi počeo sklapati prijateljstva s drugim gradovima. Kada je Zagreb 1967. godine potpisao prvu povelju o prijateljstvu (s njemačkim Mainzom) Split se dotad već zbratimio s pet gradova. Prvo s norveškim Trondheimom 1957. godine, potom sljedeće godine s britanskim Doverom te ukrajinskoma Odesom (tada u Sovjetskom savezu) 1964. godine, čileanskom Antofagastom 1965. i danskim Gladsaxeom 1967. godine.

Karlovac je 1964. potpisao povelju o prijateljstvu s talijanskom Alessandrijom, a Dubrovnik 1967. također s talijanskom Ravennom. Zagreb je nakon Mainza, 1968. godine postao grad-prijatelj s ruskim Sankt Petersburgom, 1971. s norveškim Tromsøom, a 1977. s japanskim Kyotom.

Pula se 1971. godine zbratimila s njemačkim Trierom, Zadar 1972. s talijanskom Reggio Emilijom, Osijek 1973. s mađarskim Pečuhom, a Rijeka 1977. godine s japanskim Kawasakijem.

Budimpešta i Tomislavgrad najčešći prijatelji

Najveći grad, jedini iz današnjeg top 10 najvećih gradova svijeta, zbratimljen s nekim hrvatskim gradom je kineski Šangaj koji je 1980. potpisao povelju sa Zagrebom.

Hrvatski gradovi najviše gradova-prijatelja imaju u Italiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Njemačkoj i Slovačkoj. Prednjači Budimpešta s kojom je je povelje o prijateljstvu potpisalo najmanje sedam hrvatskih gradova. No pritom treba razlikovati prijateljstvo s Budimpeštom kao administrativnom cjelinom koje je, primjerice, sklopio Zagreb 1994. godine od prijateljstava s pojedinim budimpeštanskim okruzima. Pa je, recimo, Osijek prjatelj s XIII. okrugom mađarske metropole, Rijeka s XXI. okrugom Csepel, a Zadar s VI. okrugom Terézváros. Povelje o prijateljstvu s budimpeštanskim okruzima potpisali su i Karlovac, Vinkovci i Nin.

S druge strane, Budimpešti parira neusporedivo manji Tomislavgrad iz Bosne i Hercegovine koji je prijatelj s čak devet hrvatskih gradova: Biogradom na Moru, Bjelovarom, Đakovom, Kninom, Ninom, Novskom, Pleternicom, Solinom i Šibenikom.